Usvajanje zakona u Hrvatskoj prema kojem će se imovina bosanskohercegovačkih preduzeća, koja je sada u društvenom vlasništvu, moći dati na upravljanje drugima na period i do 30 godina predstavlja konačno legalizovanje pljačke bh. imovine u toj zemlji, čemu uveliko doprinosi i šutnja vlasti u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju stručnjaci iz dvije države.
Zakon o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske usvojen je u prošli petak, poslije drugog čitanja, nakon šest mjeseci. Za to vrijeme nije bilo nikakvog institucionalnog odgovora iz Bosne i Hercegovine da se zaštiti njena imovina, koja uključuje Energopetrolove pumpe, Šipadove hotele, zgrade i infrastrukturu, dječiju bolnicu u Cavtatu, vilu “Aurora” u Trstenom, robne kuće Agrokomerca te stotine odmarališta i druge objekte u Hrvatskoj. Kako ocjenjuje Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, takav potez Hrvatske mogao se predvidjeti.
Nije bilo dobre volje
Krajem prošle i početkom ove godine donesene su prve presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu o tužbama Srbije za povrat imovine u Hrvatskoj.
Primorac: Puno je neriješenih imovinskih problema
Žarko Primorac upozorava da je nakon raspada bivše Jugoslavije ostalo mnogo neriješenih imovinskih problema između svih država nasljednica, posebno u vezi s imovinom bivših privrednih organizacija. I ta situacija je, kako kaže, “dosta zamršena na obje strane granice, u svim državama sljednicama”.
“U ranijem sustavu sva imovina, odnosno kapital poduzeća nije imao ‘čisti’ vlasnički status – kategoriziran je kao tzv. društvena svojina. Sve nove države nastale disolucijom Jugoslavije društveni kapital su zakonski prevele u status državnog kapitala. Time su nove države postale vlasnici kapitala bivših društvenih poduzeća. To ne znači da je bilo koja nasljednica bivše države postala vlasnica nekretnine u nekoj drugoj novonastaloj državi. Ona je postala vlasnica kapitala – poduzeća koje je imalo imovinu u drugoj državi”, navodi.
NASTAVAK NA SLEDEĆOJ STRANICI>>